Samsung bada OS - nova je pogonska snaga pametnih telefona
Ne, nije riječ o nekom YouTube publicity stuntu, niti će neki od Android telefona zbilja završiti u moru. Bada je korejska riječ za ocean, a Samsungov bada OS nova je pogonska snaga pametnih telefona korejskog giganta
Prve naznake ostvarenja Samsungovih ambicija poznavatelji mobilne telefonije mogli su primijetiti godinu-dvije unazad, kada je Samsung među prvima pohrlio izdati mobilne telefone bazirane oko ekrana osjetljivih na dodir, bez klasične tipkovnice (što je danas već prevladavajući trend koji neki iskusniji takmaci, poput Nokije, još uvijek ne shvaćaju u potpunosti).
Samsung je u svojim popularnim Omniama isprobavao mobilne Windowse (Omnia, Omnia2, Omnia Pro itd.) i Symbian (Omnia HD), pokrenuo seriju Android telefona (Galaxy) i zavladao nižom srednjom klasom običnih touchscreen telefona svojim megapopularnim Starom, Corbyjem i izvedenicama.
Podaci o prodaji pametnih telefona i zaradi na njima, o kojima ste mogli čitati u lipanjskom broju Buga, govore o nesrazmjeru zarade i broja prodanih primjeraka ovih pametnih uređaja. Appleov iPhone prodan je do sada u šezdesetak milijuna primjeraka, što je svakako manjinski udio u ukupnoj prodaji pametnih telefona u posljednjih nekoliko godina, no na Apple, zahvaljujući činjenici da kontrolira hardver i softver (kako operacijski sustav, tako i trgovinu aplikacijama) otpada nevjerojatnih 40% ukupne zarade na svim prodanim pametnim telefonima.
Imajući u vidu nagli Appleov uspjeh i faktore koji su mu pridonijeli, u Samsungu su, ohrabreni uspjehom vlastitih touchscreen feature modela, shvatili da bez jače promocije vlastitog operacijskog sustava i pripadajuće aplikacijske trgovine nikad neće zbilja ući u prvu ligu svjetske mobilne telefonije. Zbog toga smo s velikim zanimanjem primili vijest o novom igraču na tržištu operacijskih sustava za pametne mobilne telefone.
Samsungov bada OS pokušat će se, zajedno s Meegom Intela i Nokije i Palmovim WebOS-om, sada doduše pod HP-ovim kišobranom, ugurati u tržište polarizirano natjecanjem Androida i Appleovog iOS-a, s opadajućim udjelima Symbiana i Blackberrya.
Val na površini oceana
Jesu li bada uređaji spremni za tako žestoku konkurenciju? Sve što trenutno možemo zaključiti o bada OS-u zasnovano je na osobinama prvog Samsungovog smartphonea s ovim operacijskim sustavom.
Samsung S8500 Wave pravi je flagship proizvod dostojan promocije novog OS-a. Gigahercni procesor, metalno-stakleno kućište, 5 MP kamera s HD videom i sve aktualne komunikacijske tehnologije idealan su hardver – no što može softver?
Samsung je bada OS najavio u studenom 2009. Softverske kuće poput Gamelofta (vjerojatno najpoznatijeg proizvođača igara za mobilne platforme) dobile su razvojne softverske pakete već u veljači, a u svibnju je Samsung bada SDK objavio urbi et orbi, skupa sa 2,7 milijuna američkih dolara vrijednim natječajem Developer Challenge.
Zapravo, Samsung razvija bada OS gotovo čitavo desetljeće. Elementi ovog operacijskog sustava, odnosno softverskog ekosustava, kako ga Samsung voli nazivati, pogone Samsungove feature telefone. Vrlo uspješni Star, prodan u preko deset milijuna komada, također je pogonjen zatvorenom varijantom bada OS-a.
Ono što vjerojatno većinu čitatelja zanima jest arhitektura platforme bada. Ovisno o ciljanoj platformi, bada može biti zasnovan na Linuxu ili drugom RTOS kernelu. Napredniji high-end smartphoneovi bit će zasnovani oko Linux kernela, dok će telefoni iz feature kategorije koristiti RTOS kernel radi manjeg memorijskog zauzeća i performansi na slabijem hardveru.
Platforma bada sastoji se od na Eclipseu baziranog IDE-a (integrated development environment), brojnih GNU alata i Samsungovog TouchWiz UI-ja, multiplatformskog sučelja nalik HTC-ovom Sense UI-ju koje Samsung koristi i na svojim Android i Windows Mobile uređajima. IDE sadrži emulator za testiranje aplikacija i UI Builder putem kojeg će developeri moći vrlo jednostavno izrađivati aplikacije, drag and dropom UI kontrola.
Za razvoj aplikacija Samsung je developerima namijenio Framework Layer u kojemu će raditi aplikacije razvijene u jeziku C++ . Osim Framework sloja, iznad samog kernela, koji god bio u pitanju (Linux ili RTOS) odvijaju se funkcije Device i Service, odnosno osnovne funkcije vezane za rad grafičkog i komunikacijskog sustava te usluge koje će Samsung pružati korisnicima putem svojih servera povezanih s bada uređajima putem Interneta.
Senzori i browseri
Bada sadrži browser zasnovan na WebKitu, s podrškom za Flash. Platforma ima ugrađenu podršku za najrazličitije vrste senzora poput akcelerometra, magnetometra, prepoznavanje lica i pokreta, vibracije, GPS lokacije itd. kojima se može pristupiti iz aplikacija. Samsung je već organizirao developerske stranice gdje svi zainteresirani mogu dobiti upute i pomoć pri razvoju aplikacija za platformu bada.
Potencijalne developere u startu najviše zanima politika cijene pristupa korisnicima koju Samsung misli nametnuti u svojem aplikacijskom dućanu. Samsung je odlučio developerima ponuditi iste uvjete koje im nudi Apple. Drugim riječima, developerima će ostati 70% cijene aplikacije, dok će Samsung za sebe zadržati 30%. Naravno, u planu su i in-app marketinške mogućnosti i ostale promotivne novotarije koje su prisutne i u ostalim aplikacijskim dućanima.
Što se samog certifikacijskog postupka tiče, on je također zamišljen po uzoru na Appleov. Samsungovi stručnjaci prvo će provjeriti sadržaj aplikacija, zatim kako se one ponašaju na podržanim uređajima, i tek kad aplikacija zadovolji oba uvjeta, moći će se pojaviti u dućanu Samsung Apps.
U ovom trenutku teško je prosuditi hoće li i Samsung biti osjetljiv poput kalifornijske konkurencije na golotinju, politički sadržaj i nasilje, no sigurno je da će aplikacije morati biti stabilne i ne utjecati na osnovne funkcije telefona. Samsung tvrdi da će njihov certifikacijski postupak biti puno brži od konkurencije (3 – 4 dana!), kao i da će biti popraćen detaljnom dokumentacijom s preporukama kako ispraviti bugove.
Ima li bada budućnost? U Samsungu su prilično uvjereni da je odgovor pozitivan. Uostalom, Symbian su odbacili, oko budućih mobilnih Windowsa još je mnogo nedoumica, a Android puni džepove konkurenciji.