- Messages
- 6,174
Prica se dugo o tome ali eto konacno imamo i nesto zvanicno, preneseno sa satelitv.net:
Kako javlja net.hr novi glavni ravnatelj Hrvatske Radio Televizije (HRT) koji je zamijenio bivšeg ravnatelja Mirka Galića najavio je da će HRT uskoro početi raditi na pretvaranju svojeg satelitskog kanala HRT Plus u treći kanal (HTV 3) te pokrenuti još jedan novi kanal - HTV News.
Novi kanali bi sa emitiranjem trebali krenuti prvog dana 2008 godine, a više od toga se ne zna. Plan HRT-a da transformira kanal HRT Plus u HTV 3 postoji već duže vrijeme no čini se da svaki puta kada se netko približi realizaciji tog projekta, dogodi se (ne)očekivani obrat koji sve baca u drugi plan. Podsjetimo da je neslužbeno u više navrata iz naše dalekovidnice stizala informacija da će HTV 3 u budućnosti biti sportsko-zabavni kanal, baš kao dobri stari HTV 3 kojeg se sjećamo prije nego što je na njegove frekvencije zasjeo RTL.
Postavljaju se i pitanja: kako će se financirati novi kanal? Prema prijašnjim informacijama možemo zaključiti da bi se HTV 3 trebao financirati isključivo od reklama i naknadama za emitiranje u kabelskim mrežama i ostalim platformama. No da bi takav projekt marketinški bio isplativ apsolutno je nužno da bude dostupan što većem broju gledatelja, dakle - trebao bi pokriti više od 4 milijuna gledatelja u Hrvatskoj ili 1.7 milijuna kućanstava. Kabelska televizija sramežljivo pokriva oko 150.000 kućanstava, satelitska televizija neznatno više (odnosno ona kućanstva koja imaju mogućnost pratiti HRT-ov program preko satelita), a preko 90% kolača uzima naravno - analogna zemaljska televizija koja je u nas, a vjerovatno je tako i ostati i nadalje - dominantan način distribucije tv kanala.
Stoga ne treba čuditi ako se HTV 3 i HTV News pojave u DVB-T mreži. Neki će reći da je broj kućanstava sa DVB-T prijemnikom jednostavno premalen i da nema smisla staviti HTV 3 i HTV News u nju. No, pogledamo li s logičke strane, od nekud se mora početi. Ako se do kraja godine ostvare najave da će se u nekim županijama u Hrvatskoj DVB-T multipleks koji trenutno emitira kanale HRT 1, HRT 2, Nova TV i RTL razdvojiti na komercijalni i javni, onda je potpuno jasna namjera HRT-a: ispuniti svoj dio multipleksa i maksimalno iskoristiti blagodati digitalne zemaljske televizije. Komercijalni multipleks bi tada sadržavao kanale Nova TV i RTL Televizija i još dva slobodna prostora za dvije nove komercijalne televizije, a za koje bi trebali biti raspisani natječaji možda već ove jeseni.
Da bi ljudi masovnije počeli prelaziti na digitalnu zemaljsku mrežu, nužno je da im se ponudi više raznolikih tv programa, a HTV 3 i HTV News su dobar početak, no daleko od apsolutno nužnog atraktivnog komercijalnog, edukativnog, zabavnog, filmskog i serijskog sadržaja koji je bio mamac za gledatelje u zapadnoj Europi. Nažalost, Hrvatska si trenutno ne može priuštiti luksuz da paralelno sa analognom zemaljskom televizijom ima i nekoliko digitalnih zemaljskih multipleks kanala zbog zauzetosti postojećih frekvencija pa se prijelaz iz analogne u digitalnu mrežu mora pažljivo planirati, stoga je apsolutno nužna kvaliteta ponude, a ne količina.
Kako javlja net.hr novi glavni ravnatelj Hrvatske Radio Televizije (HRT) koji je zamijenio bivšeg ravnatelja Mirka Galića najavio je da će HRT uskoro početi raditi na pretvaranju svojeg satelitskog kanala HRT Plus u treći kanal (HTV 3) te pokrenuti još jedan novi kanal - HTV News.
Novi kanali bi sa emitiranjem trebali krenuti prvog dana 2008 godine, a više od toga se ne zna. Plan HRT-a da transformira kanal HRT Plus u HTV 3 postoji već duže vrijeme no čini se da svaki puta kada se netko približi realizaciji tog projekta, dogodi se (ne)očekivani obrat koji sve baca u drugi plan. Podsjetimo da je neslužbeno u više navrata iz naše dalekovidnice stizala informacija da će HTV 3 u budućnosti biti sportsko-zabavni kanal, baš kao dobri stari HTV 3 kojeg se sjećamo prije nego što je na njegove frekvencije zasjeo RTL.
Postavljaju se i pitanja: kako će se financirati novi kanal? Prema prijašnjim informacijama možemo zaključiti da bi se HTV 3 trebao financirati isključivo od reklama i naknadama za emitiranje u kabelskim mrežama i ostalim platformama. No da bi takav projekt marketinški bio isplativ apsolutno je nužno da bude dostupan što većem broju gledatelja, dakle - trebao bi pokriti više od 4 milijuna gledatelja u Hrvatskoj ili 1.7 milijuna kućanstava. Kabelska televizija sramežljivo pokriva oko 150.000 kućanstava, satelitska televizija neznatno više (odnosno ona kućanstva koja imaju mogućnost pratiti HRT-ov program preko satelita), a preko 90% kolača uzima naravno - analogna zemaljska televizija koja je u nas, a vjerovatno je tako i ostati i nadalje - dominantan način distribucije tv kanala.
Stoga ne treba čuditi ako se HTV 3 i HTV News pojave u DVB-T mreži. Neki će reći da je broj kućanstava sa DVB-T prijemnikom jednostavno premalen i da nema smisla staviti HTV 3 i HTV News u nju. No, pogledamo li s logičke strane, od nekud se mora početi. Ako se do kraja godine ostvare najave da će se u nekim županijama u Hrvatskoj DVB-T multipleks koji trenutno emitira kanale HRT 1, HRT 2, Nova TV i RTL razdvojiti na komercijalni i javni, onda je potpuno jasna namjera HRT-a: ispuniti svoj dio multipleksa i maksimalno iskoristiti blagodati digitalne zemaljske televizije. Komercijalni multipleks bi tada sadržavao kanale Nova TV i RTL Televizija i još dva slobodna prostora za dvije nove komercijalne televizije, a za koje bi trebali biti raspisani natječaji možda već ove jeseni.
Da bi ljudi masovnije počeli prelaziti na digitalnu zemaljsku mrežu, nužno je da im se ponudi više raznolikih tv programa, a HTV 3 i HTV News su dobar početak, no daleko od apsolutno nužnog atraktivnog komercijalnog, edukativnog, zabavnog, filmskog i serijskog sadržaja koji je bio mamac za gledatelje u zapadnoj Europi. Nažalost, Hrvatska si trenutno ne može priuštiti luksuz da paralelno sa analognom zemaljskom televizijom ima i nekoliko digitalnih zemaljskih multipleks kanala zbog zauzetosti postojećih frekvencija pa se prijelaz iz analogne u digitalnu mrežu mora pažljivo planirati, stoga je apsolutno nužna kvaliteta ponude, a ne količina.